Categories
Blogs in Diverse Languages Caring for self Children and Family Advocates Children's Bill Of Rights Early Childhood Education Embracing the Gift of Parenthood Heart 4 kids Advocacy Organization Parenting Tips

Maoir #6 Ngā Aki Tiny mō ngā Moms me ngā Papa- Ingredient #6 He aha te take, a, ko wai koe hai mahi tamariki hai kaiako mo rātau?

Ko nga tamariki te koha tino nui ki te momo tangata.
He aha te take, a, ko wai koe hai mahi tamariki hai kaiako mo rātau?

Te Ingredient:

Me mārama koe- kai te ora tēnei i tētahi oranga hari, ā-tinana, ā-tinana, ā-hinengaro hoki.

Kaore e taea e au te tīmata ki te kōrero ki a koe te hira o te tinana, te ngākau ā-hinengaro, me te hauora wairua.  Ko tētahi o ngā mea tuatahi e kī atu ana ahau ki ōku kaiako ākonga i roto i to rātau akoranga Whanaketanga Tamariki tuatahi, me mahi rātau i tētahi uiuinga ki te wāhi e noho ana rātau i ēnei rohe e 3 o to rātau oranga, i mua i to rātau tuku kia noho hei kaiako.  Ehara i te taki wā kotahi!  He tikanga haere tonu tātau me mahi ngā kaiako me ngā mātua kia whai pātahitanga aroha, taumahinga hoki ki ngā tamariki e mahi ana, e matua ana rānei mātau.  Mēnā e nama ana tātau ki a rātau, ki a tātau anō hoki ki te noho i tētahi oranga e tīaroaro ana ki tō tātau oranga tino pai me te kīanga teitei rawa o tō tātau ” Tuakiri Iti”.

Ki te puta tātau, ā, kāore i te pai te rongo, ko tātau te kawenga hei kaiako ki te mau i tētahi rā hauora hinengaro me te whakanui anō i o tātau ngākau me te ora wairua kia taea ai e tātau te tāuru anō i te taiao i roto i tētahi kīanga pūmau ake o tātau.  I mōhio ahau e 10 nga rā turoro katoa i ia tau, ā, i tukua ahau ki te mau i tētahi rā i ia marama i ia tau ki te “Care for Myself”.  I pōhēhē ahau mo te mahi i tētahi mea motuhake nāna ahau i whai wāhi ki te “whakanui” noa iho!  Ka piki ahau ki te hīkoi i runga i te one, ka tango rānei i a au ki te parakuihi.  I ētahi wā ka noho tonu ahau i runga i te moenga me te mātakitaki i ngā whakaaturanga kāore i tangohia ētahi o aku tukanga whakaaro e whakahohea ana.  E hiahiatia ana e tātau katoa he “Wā Ki Roto”!  Me mōhio tātau katoa ko te whakatautika me te whakarārangi i ngā huānga e whakakaha ana i to tātau nohonga me tiaki, me whāngai hoki. 

Ehara tēnei i te mea me tono whakaaetanga tātau ki te mahi, ki te whakapae rānei, he mea e hiahiatia ana e tātau kia ora ai tātau i tētahi oranga hari, hauora hoki.  Kia tae mai tātau ki nga tamariki, me noho tātau ki te katoa, kia ora, kia hari hoki.  Ināianei i runga i te hari, kaore ahau e kī ana e tūmanako ana nga tamariki kia noho tātau ki tētahi āhua pateko pūmau i ia rā.  Me kite rātau i a tātau he whatanga tūturu tātau kia mōhio ai rātau ka homai e tātau he mokowā kia tino kī ai rātau ko wai rātou, ā, ko tērā kīanga o tō rātou ” Tuakiri Nui” e manaakitia ana, e whakaaetia ana hoki.  Ko te mea, i a tātau e pakeke ana, ko te tikanga kia mōhio tātau ki te pēhea tātau e haere mai ai ki a rātau, me taua tairongotanga e mahia ana e tātau ki te “Check Ourselves”. 

Ko te painga ki ngā tamariki ina taea e tātau te whakawātea i a tātau anō, arā, ka rongo rātau i te haumaru, te haumaru, me te tiaki.  Ko tētahi atu mea e tiritiri ana ahau ki ōku kaiako ākonga, he tino hira kia tirohia e rātau ki ta rātau tamaiti ā roto, nā te mea kei a rātou te “pono o wai rātou me ngā mea e taea ana e rātou”.  Kātahi te koha e mahi ana ki ngā tamariki nā te mea ka nui ake tātau ki te kite i a tātau i ia rā e tiritiri ana tātau ki a rātau.

Categories
Blogs in Diverse Languages Children and Family Advocates Children's Bill Of Rights Early Childhood Education Embracing the Gift of Parenthood Heart 4 kids Advocacy Organization Parenting Tips

Ngā Aki Tiny mō Ngā Moms me ngā Papa- Ingredient #5- Māori He aha te take, a, ko wai koe hai mahi tamariki hai kaiako mo rātau? Me kī tonu koe i te hari.

Ko nga tamariki te koha tino nui ki te momo tangata.

E mōhio ana ahau, me ngā mea katoa e whakawhiti ana i te ao, i o tātau whenua takitahi hoki, e mōhio ana tātau he tino nui te whakauru me te tautoko i o tātau kaiako me te pūnaha akoranga e whakararuraru ana, e ako ana rātau.  Me haere mai tātau ki te mōhiotanga ehara i te tangata anake te iwi e whakaako ana, e ārahi ana, e whakararuraru ana i a tātau tamariki i roto i tētahi whare pereki me te moata, ehara i te tangata anake i roto i tō rātou hoahoa, engari kei te ngana anō ki te whakatere i tō rātou ake oranga whaiaro me ngā whakamātautau ora e tūtaki ana rātau i ia rā, engari kei te ngana anō ngā kaiako me ngā kaiwhakahaere ki te whakatere i ngā tūmanako o tētahi pūnaha pūranga kāore i te tamariki.  Kaore he rerekē o te ora ki a tātau katoa me nga kaiako.  He āhuareka te mōhio me te whakaae kia rite tonu ki te pātahitanga o te tamaiti ki ngā mātua, e mōhio ana ngā tamariki ki te kore te kaiako e hari, ā, kei te raruraru ki te whakataurite i o rātau whakaaro kia kore ai e rongo te tamaiti i te haumaru, i te kore kāri rānei. 

Tērā tētahi pātahitanga ahurei i waenganui i te tamaiti me to rātau kaiako. He mea nui kia whakatūria te tūhononga tuatahi i runga i te aroha, te manaaki, te aroha, te whakangākau me te whakaaetanga.  He tūturu nga tamariki, neke atu i nga mea e hoatu ana e tātau he hua ki a rātau.  E mōhio ana rātau e kore tātau e hari i te 24/7, ā, kai a rātau anō te āhua o te urupare me te āta tirotiro ki te wāhi e urupare ana tātau ki te wāhi e ā-hinengaro ana, ā-tinana hoki tātau.  E aroha ana rātau ina taea e nga kaiako te tiritiri i to rātau hari me te ngahau mo nga mea e whakawhiti ana i roto i te taiao akoranga me te marautanga.  He ātaahua te hari, ā, ka whakaaro rātau kai te rangi mātau he kaiako ki o rātau hiahia me ō rātau hiahia, ā, ka haumitia ki te wāhi tino hira tuarua me tētahi wāhanga o to rātau rā.

I nga wā katoa e kī atu ana ahau ki ōku kaiako ākonga, he mea nui kia tiaki i to rātau hinengaro, i te hinengaro, i te hinengaro, i te hauora wairua. He mea nui kia mau ngā kaiako i “Care for Self-Days“, ina mōhio rātau kāore e taea e rātau te whārite me te hauora ki ngā tamariki e tiaki ana i a rātau.  Me mahi nga mātua i te āhuatanga ōrite i roto i to rātau matua.  Kāore e taea e tētahi o tātau i te 24/7 kia hangaia ai e tātau he wā me ngā huarahi hei hoatu i a tātau he “Wā Ki Roto”!  He wā e tangohia ai tātau i a tātau mahi, ka “haere ki roto” me te whakaora anō i to tātau rangimārie me to tātau whakaaro.  Ka whakamahia e au te  aratuka “Wā Ki Roto” ehara i te aratuka “Wā Atu” ki ngā tamariki, nā te mea kei te whakaaro ahau ina pau te toenga, e tono ana rātou kia kaua e tūhono ki tētahi tangata e “Sees Them“! 

He tino hira, he hauora hoki ki a tātau te rapu i te iwi, i ngā mea, me ngā wheako e tautoko ana, e tautoko ana i te “Joy” e takoto ana i roto i te kīanga a to tātau wairua.  I hangaia mai to mātau “Joy” e mātau, ā, e noho ana i roto i to mātau “Soul”!  Ko mātau te kawenga mo te pare i to tātau “Joy” mai i tētahi tangata, i tētahi mea, i te āhuatanga rānei i roto i te ora e whakamātau ana ki te “Rain i runga i to mātau whakatere, i te maka kōruru rānei i runga i to tātau rā”!  He wā anō tātau katoa ina rongo tātau i te mamae, ā, ka uaua, engari ko te kī hei “Joy Filled”, ko te whakaae anake i aua whakaaro kia puta i roto i a mātau, kia kaua hoki e whakaae kia noho aua whakaaro i roto i ta tātau “kōrero a Soul.  E tika ana kia “Joy” tātau katoa, kia āhei ai tātau ki te kōwhiri kia mahi tamariki, kia noho rānei hei matua mo rātau, me tuku tātau i to tātau “Joy” kia mārama me te aroha ki roto i o rātau oranga.

Categories
Blogs in Diverse Languages spirituality Sustaining our Humanity

Na o lo’u fai atu lava-Faamatalaga mai le Beth #103. O Se Taimi mo Amataga Fou e Faavae i o Tatou Faamoemoega ma le Faatuatua ma Faaalia ma le Le Fefe! Samoa

Tamaitai o Agaga Agaalofa
Talanoaga na amataina e ala i le “Agaga Sili”!

E pei o le faalagiga o lo’u tausoga o Dana Frank na faamauina – “Tulai i Luga ma Alu i Luga”, e tatau ona tatou agai i luma ma faaalia mea tatou te mananao e maua ma oo i ai i o tatou olaga.  E le mafai ona tatou faalagolago pe faalagolago i isi e toto ai le olioli, filemu, alofa, ma le tele i o tatou olaga.  E mafai ona tatou fatuina faatasi nisi o nei elemene i a tatou sootaga patino, ae o le laina pito i lalo o le, ua ia i tatou se tiutetauave e saili nei elemene i o tatou lava agaga ina ia faavaeina i lo tatou “Faasinomaga paia” i le ala sa i ai mai le amataga.  Na tatou fananau mai ma se gafatia moni ma le leai o se faatapulaa e ofoofogia ai i vaega uma o o tatou olaga. 

E le mafai ona tatou faatagaina i tatou lava e tafiesea i mea faalavefau ia e manatu sese e taofia ai i tatou mai lo tatou faanaunauga ia avea ma tagata atoatoa, fiafia, ma maloloina.  Pe a tatou mauaina le mea o loo tatou i ai nei i la tatou malaga faalelalolagi ma le mea o i ai tagata i lona fesuiaiga tuufaatasi, e tatau ona tatou iloa e tatau ona tatou tumau i le ala o le tagata ma le mea tatou te mananao e fai ma sui o o tatou olaga.  Tatou te le mananao i se “semanu”, ‘e mafai” pe “e tatau” ona i ai ni faanoanoaga.  E tatau ona tatou lototoa ma lē vaaia i o tatou olaga.  E tatau ona tatou faamaoni i lo tatou lototele ma le filiga e fetaiai ma faatoilalo soo se luitau ma luitau uma e foliga mai o ni “Maa Tautevateva” nai lo “Maa Laa” i lo tatou soifua manuia ma le fiafia faaletagata lava ia ma tuufaatasi. 

E taua tele mo i tatou le iloaina o mea ma po o ai e tatou te fiafia ma maloloina ai i o tatou olaga.  E taua le mauaina ma le faatinoina o le paleni i le va o le ausiaina o mea faaletino ma le faapena faaleagaga.  E le mafai ona tatou “tuu uma a matou fuamoa i totonu o se ato e tasi” e pei ona fai mai ai lo’u tina i taimi uma.  E tatau ona tatou eseese le mea ma le auala tatou te faaaogaina ai a tatou meaalofa ina ia tatou maua ai le avanoa e faateleina ai a tatou taleni ma selesele ai faamanuiaga o le faaalia o le tagata lava ia ma faaleleia ai olaga o isi.  E tatau ona tatou faaalia o i tatou o ni tagata e le fefefe o loo i ai iinei i lenei paneta i lenei taimi o le talafaasolopito e faia se faailoga lelei i tagata ma le paneta matagofie ua tatou talenia ai.  O meaalofa uma e faasoa mai e faateleina ai le matagofie, filemu, alofa tunoa, ma le mamalu o le ola ma le oa taua o le ola.  Aua nei pauu ese mailei o manatu sese ua mamanuina ina ia e lagona ai ua malepelepe le lalolagi ma ua leai se faamoemoe ma ua faanoanoa mea uma!  Ua tatou iloa lelei!  Ua tatou iloa o Lē o loo pule mulimuli ane ma o le a tatou le pauu atu i le mailei o le lagonaina o le leai o se faamoemoe ma le leai o se malosiaga.   O i tatou o “Kapeteni” o o tatou lava taunuuga ma aafiaga o le olaga.