Ko e ‘aho ‘o e kau Palesiteni ‘i he U.S. ko ha ‘aho malolo fakapule’anga ia ‘i he Monite hono tolu ‘o Fepueli ‘o e ta’u takitaha. Na’a ne ‘uluaki faka’apa’apa’i ‘a e ‘aho fa’ele’i ‘o Siaosi Uasingatoni (22 ‘o Fepueli) ka talu mei ai mo ‘ene fekau’aki mo hono ‘ilo’i ‘o e kau palesiteni kotoa ‘o e ‘Iunaiteti Siteiti, tautautefito ki Uasingatoni mo ‘Epalahame Lingikoni (‘a ia ko hono ‘aho fa’ele’i ko e ‘aho 12 ‘o Fepueli).
He ‘ikai ke u blog he ‘aho Ni, 17 Fepueli 2025. Ko ha ‘aho malolo fakafonua ‘eni ‘oku fakafiefia’i ai ‘e hotau fonua ‘a e tu’unga fakatakimu’a ‘o hotau kau Palesiteni kuo nau ngaue ki hotau fonua. He ‘ikai ke u lava ‘o fakafiefia’i ‘a e konisenisi lelei he ‘aho ni ‘i he’eku ‘ilo’i ‘oku kau hotau fonua ‘i ha tu’unga moveuveu tyrannical na’e taki ‘e ha Palesiteni kaka mo ‘ene billionaire trilateral kau lavaki! ‘Oku ou tengihia he ‘aho ni ‘a e faka’ofo’ofa ‘o hoku fonua ‘oku ‘i ha tu’unga fakatu’utamaki ai ‘a e ngaahi pa’ake fakafonua! ‘Oku ou tengihia he ‘aho ni ‘a e fragility mo e ‘ohofi ki he’etau Konisitutone pea mo e ngaahi tefito’i mo’oni kuo tau tu’u ai ‘i he mateaki’i ‘i ha ta’u ‘e 249! ‘Oku ou tengihia ‘a e ‘ohofi mo e dismantling ‘o ‘etau fakalakalaka noa pee ‘o hono fokotu’u ‘etau taumu’a ke ‘omi ‘a e angatonu, fakakau, mo e ngaahi founga kehekehe ‘i hotau sosaieti ‘a ia na’e tala’ofa ke fai ki ha “feohi haohaoa ange”! ‘Oku ou tengihia he ‘aho ni ‘a e mole ‘a e tu’unga fakatakimu’a na’a ne fakamahu’inga’i lahi ‘a e ngaahi ‘ulungaanga ‘o e ‘ulungaanga faitotonu, angatonu, faitotonu, fakamaau totonu mo e manava’ofa ki he fa’ahinga kotoa ‘o e tangata!
‘Oku ou tengihia he ‘aho ni ‘a e mole ‘a e ngaahi kolo ‘e 3 ‘o e pule’anga na’e hoko ko e sieke mo e ngaahi palanisi ke kei hokohoko atu pe ‘i he “tohi ‘o e lao” mo malu’i hotau fonua mo hono Konisitutone ‘o tatau ai pe pe ko e ha e fa’ahi fakapolitikale na’e pule’i ‘e he ‘ofisi ‘o e Palesiteni pe ko e fa’ahi fakapolitikale na’e tokolahi ‘i he Falealea, pe ko ha fakamaau ‘i he fakamaau’anga lahi ‘oku ‘ikai totonu ke ‘asi ai ha paati fakapolitikale! ‘Oku ou tengihia ‘a e faka’auha mo e fakahoha’asi ‘o e ngaahi polokalama mo e ngaahi ma’u’anga tokoni na’a ne poupou’i ‘a e mo’ui, uelofea, malu’i mo e tu’u ma’u ‘a e tukui kolo pea mo e kakai ‘o hotau fonua pea pehe ki he tangata’i fonua fakamamani lahi ‘oku ne malu’i hotau fa’ahinga ‘o e tangata. ‘Oku ou tengihia ‘etau fanau ‘i he fonua ni pea mo e fanau ‘i he funga ‘o e mamani ‘e faingata’a’ia koe’uhi he ‘oku feinga ‘a e koloa mo e manumanu ki he malohi ke implode ‘a e fakahaa’i ‘o ha temokalati ‘oku malava ke hoko ko ha maama ‘o ha pule’anga ma’a e kakai pea mo e kakai, ‘o ‘ikai fakamavahevahe’i ‘aki ‘a e tau’ataina mo e fakamaau totonu ma’a e kakai kotoa pe!
Kae hange ko Mateni mo ‘eku ngaahi kui “‘oku ‘i ai ha’aku misi ‘e fakahoko koe’uhi he ‘ikai ke ‘i hotau laumalie kapau na’e ‘ikai ke tuku ia ‘e he “Laumalie Lahi” ki hotau loto mo e ‘atamai ke fakatupu mo malu’i! ‘E fa’ele’i ‘e he implosion ko ‘eni ‘a e misi ko ia mo e mamani kuo ui ‘e he “Laumalie lahi” ke hoko ko e ‘alo’i mei he efuefu ‘o e puna ko ‘eni! Na’a mo e “natula ‘o e fa’ee” ‘oku ne tali mo kau ‘i he ngaahi mamahi ‘o e fa’ele’i ko ‘eni! ‘E hoku ngaahi tokoua mo e tuofafine! Pea ko ia, ‘oku pehē! Mamani ‘oku ‘ikai hano ngata’anga! ‘Ēmeni pea ‘Ēmeni!
Neongo ‘oku fakatahataha mai ‘a e ngaahi matangi ‘i he tahi,
Tau fuakava mu’a ki ha fonua ‘oku tau’ataina.
Tau hounga’ia kotoa ‘i ha fonua ‘oku faka’ofo’ofa,
‘I he’etau hiki hake hotau le’ó ‘i ha lotu molumalu.
‘Ofa ke tapuaki’i ‘e he ‘Otua ‘a ‘Amelika, fonua ‘oku ou ‘ofa ai
Tu’u ‘i hono tafa’aki pea tataki ia
‘I he po’uli mo e maama mei ‘olunga
Mei he ngaahi mo’ungá ki he ngaahi tafangaloá
Ki he ngaahi ‘oseni hinehina mo e koa
‘Ofa ke tapuaki’i ‘e he ‘Otua ‘a ‘Amelika, ko hoku ‘api faka’ofo’ofa
‘Ofa ke tāpuaki’i ‘e he ‘Otuá ‘a ‘Amelika, ko hoku ‘api faka’ofo’ofá

Leave a comment