Kapau na’e ‘i ai ha taimi na’e ui ai kitautolu ke tau tu’u ma’u ‘i he’etau “Tui”, pea pehe ki he “Faivelenga ki he’etau tui ki he “Kau Mai ‘a e Laumalie Ma’ongo’onga”, ko e taimi ni. ‘Oku tau malava ko ha fa’ahinga ‘o e tangata fakalukufua, ke fakahaa’i ha “New World Order”. ‘Oku kole mai ke tau fokotu’u ha mamani ‘oku fakatefito mo fakava’e ‘i ha fa’ahinga ‘o e tangata ‘oku ‘ofa mo faitotonu. ‘Oku fakahinohino’i kitautolu ke tau malava ke faivelenga ki he ngaahi tefito’i mo’oni ‘oku fie ma’u ki ai ‘a e manava’ofa, ‘ofa ta’efakangatangata, fakamaau totonu, tu’unga tatau, mo ha mo’ui tu’uloa ‘oku poupou’i ‘aki hono vahevahe ‘o e ngaahi ma’u’anga tokoni ‘o e mamani.
‘Oku ‘ikai ke u ‘ilo pe ‘e anga fefe ha’atau lava ‘o foua ‘a e ngaahi tu’unga ‘o ‘etau ngaahi fa’unga fakapolitikale ‘i ha tu’unga mo’ui lelei mo fakatupu mo’ui, ta’e kau ai ‘a e “Tui” ‘a ia ‘oku ‘ikai fie ma’u pe ki ai ha tui ki he lea ka ko ha “Tui” ‘oku ta’e’aonga ta’e ‘i ai ha ngaahi ngaue ‘oku ne fakahaa’i fakatu’asino ‘a e malohi mo e ‘aonga ‘o ‘etau “Tui”. ‘Oku ou ‘ilo’i ko e me’a te tau malava ‘i he’etau hoko ko ha fa’ahinga angatonu ‘o e tangata kuo pau ke fakava’e ia ‘i ha va fetu’utaki mo e “Laumalie Ma’ongo’onga” ‘a ia ko hotau manava ‘o e mo’ui. ‘Oku ou sio ki he “Fatih” ‘oku ‘i ai ha feitu’u toputapu ‘i he lahi ‘o ‘etau tui fakalotu ‘a ia kiate au ‘oku ne fakahaa’i ‘oku ‘i ai ‘a e me’a ‘oku tau faitatau ai ‘a e mahino fakaetangata te ne lava ‘o ha’i kitautolu ki ha va fetu’utaki vaofi ange mo fengaue’aki ange. ‘Oku tupulaki ‘a e tui ‘i he loloto, mahu’inga, mo e malohi ‘i he taimi ‘oku hoko ai ko ha me’a ‘oku fai, ko ha founga ‘o ‘etau mo’ui.
Kapau te u feinga ke ma’u ha ngaahi fe’unga ‘o e mahino mo e fehokotaki ‘i he vaha’a ‘o e ngaahi lea fakalotu hange ko e tui faka-Kalisitiane, ‘Isilami, mo e tui faka-Puta, mahalo ko e ngaahi fe’unu ko ia-Falala ki he ngaahi tala’ofa ‘a e ‘Otua pea fenapasi mo e ngaahi tefito’i mo’oni ‘a Kalaisi ‘o e “‘Ofa Lahi”: Ko e ‘Isilami ko e “Tui” ko e tukulolo ia ki he finangalo ‘o e ‘Otua; pea ‘i he lotu Puta ko e “Tui” ko ha tukupa ia ke ‘a’eva ‘i he hala ki he fakamama’i – ‘o ‘ikai ma’atautolu pe, ka ma’a e kakai kotoa pe. Ko e ngaahi ‘elemeniti ko ‘eni ‘o e “Tui”, falala, fenapasi, tukulolo ki he “Laumalie Ma’ongo’onga” mo e tukupa ke fekumi ki he fakamaama, ‘e hoko ia ko e “Kau Fakafofonga ‘o e Liliu” ‘e lava ke hoko ko e ‘alo’ofa fakahaofi ‘o hotau fa’ahinga ‘o e tangata. Na’a mo e ‘aati ‘o e “fekumi ki ha ngaahi me’a ‘oku faitatau ai” ko e “Faith in Action”.

Leave a comment