Popoaki #30
“The Implosion and Demise of a Civilization- How Random Acts of Violence and Crimes Against Humanity Can Destroy the Soul of Humanity-
Pule’anga ‘e Taha ‘i he Taimi!
Tali ‘a e Ui ‘a e Langi!

Ako ke Hu ki Hotau Tukufakaholo
Ko hono mo’oni, na’e ‘ikai ‘i he’eku ‘asenita ‘eni ke vahevahe ‘i ha blog he ‘aho ni. Ko e Tusite ko hoku ngaahi ‘aho ia ke fa’u ai ‘eku blog ki he tauhi fanau-‘Tiny Tips for Moms and Dads”, ka na’e ‘ikai ke ma’u ia ‘e he Laumalie Ma’ongo’onga. Na’e fakaake au ki ha fie ma’u ke “fakafanongo pea fai”, pea ‘i he taimi ‘oku fakataha mai ai ‘a e Laumalie Ma’ongo’onga mo e ngaahi Kui ‘o fakakaukau ‘oku ‘i ai ha me’a ke nau lea ‘aki, ‘oku ke tokanga mo faka’apa’apa’i ‘enau kole. Ko ‘eni ia! Kuo nau fakaha mei he langi ‘i ‘olunga kuo tau fu’u mama’o ‘i he’etau hoko ko e fa’ahinga ‘o e tangata. Kuo tau fai ‘a e ngaahi me’a na’e ‘ikai totonu ke tau fai kae ‘ikai ke tau fai ‘a e ngaahi me’a na’e totonu ke tau fai. Ko e taha ‘eni ‘o e ngaahi momeniti ‘i he hisitolia ‘o e tangata kuo fili ai ‘a e “Laumalie Ma’ongo’onga” ke fakalongolongo’i ‘etau ta’emahu’inga’ia mo ‘etau to’onga loto fiemalie ke faka’auha mo fefakamalohi’aki ko ha founga ke pule’i mo fakatolonga ai ‘a e faka’auha fakatokolahi.
Ko e kovi ‘ oku tafe ‘ i honau kalava kuo fakahaa’i ai ‘ a e ngaahi tō’onga ‘ o e fakamālohí mo e tāufehi’a ta’ealafakamatala’í. ‘Oku ‘ikai ha feitu’u ia ‘i honau laumalie ke fakahu ‘a e manava’ofa, manava’ofa, ‘ofa, fakakau mai, faka’apa’apa’i ‘etau kehekehe, pe ‘ilo fakaeangama’a. Ko e me’a ‘eni ‘oku ‘i he tepile ‘o e fealelea’aki ‘i he vaha’a ‘o e ‘Otua, kau ‘angelo, hotau kau takitaki, mo e ngaahi kui. ‘Oku nau alea’i ‘a e ngaahi faka’ilonga fakatokanga kotoa pe na’a tau fili ke tukunoa’i. ‘ Oku nau tangilaulau koe’uhi ko ‘ etau holoa fakae’ulungāanga ‘ a ia na’e kamata na’a mo e ki mu’a ‘ i he faka’auha hā mai na’e fakahokó. ‘Oku nau ilifia fekau’aki mo e me’a kuo tau faka’ata ke hoko ‘i he tu’unga ‘o e holomui hotau tu’unga fakalaumalie mo e ‘ulungaanga. ‘Oku nau vakai ki he ngaahi fakalakalaka kuo tau fai ‘i he mamani fakamatelie ‘o ‘etau mo’ui kae ‘ikai malu’i ‘a e holoa ‘o ‘etau ‘ilo ‘i loto.
‘Oku nau tangilaulau ‘i he anga ‘o ‘etau fakalakalaka ‘o hoko ko ha anga fakafonua ‘o e feta’aki mo e ‘ikai ke tau ongo’i. ‘Oku ‘ikai ke nau tui kuo tau ‘ai ke angamaheni ‘aki ‘a e me’a ‘oku ngali kehe pea ngalo ‘iate kitautolu ‘a e fuakava toputapu mo e mo’ui. ‘Oku nau ongo’i kuo tau feilaulau’i ‘a e ta’ehalaia mo e faka’ofo’ofa ‘o ‘etau fanau koe’uhi ko e tupu mo e ngaohikovia. ‘I he tu’unga ‘o e maumau mo kinautolu ko e kotoa ‘o e “Crimes Against Humanity” kuo nau mamata ki hono fakahoko ‘o e sivilaise ki he sivilaise, ‘o ‘ikai teitei ‘ilo ‘oku ‘i ai ‘a e “Laumalie Lahi” -THE LAST STRAW”!
Ko kitautolu ko ha pule’anga ‘i heni ‘i he ‘Iunaiteti Siteiti ‘oku tau ‘i he tu’unga ko ia ‘o e palopalema- Kuo tau fakatau atu ‘a e laumalie ‘o e pule’anga ni mei he momeniti na’e tu’u ai ‘a e kau ikuna ‘i hono kelekele. He ‘ikai lava ke mo’ui ‘a e mamahi ‘o hotau hisitolia, ‘a e ngaahi fana tokolahi, tau, faihala, manumanu, lau lanu, ha malohi fakapolitikale ‘oku ne fakapale’i ‘a e tu’umalie mo fakafiekaia ‘a e masiva, kapau he ‘ikai ke toe fakalelei’i mo fakamo’ui.
‘Oku fai ‘e he “Laumalie Ma’ongo’onga” mo hono kautaha ‘o e ngaahi laumalie fakalangi ha ui he ‘aho ni ‘a ia ‘oku ne ‘omi ‘a e faingamalie ke “Tu’u hake mei he efuefu ‘o e maama ko ‘eni ‘o e me’a kotoa pe ‘oku ‘ikai ma’oni’oni, fakamo’ui, mo fa’a fakamolemole, pe mahino ko e me’a ‘oku tau a’usia ko e hala ia ki he faka’auha kita. Na’e fakahaa’i mai ‘e he ngaahi anga fakafonua ‘o e kuonga mu’a ‘a e me’a ‘oku hoko ‘i he taimi ‘oku ke fekumi ai ki he fakafoki mai mo e fakalelei ‘o fakafou ‘i he ouau, tala ‘o e mo’oni ‘i he kolo, mo e “‘ALO’ofa”. ‘Oku ui kitautolu ‘e he “Laumalie Ma’ongo’onga” ke tau manatu’i pe ko hai kitautolu pea ke faka’aonga’i ‘a e malohi lahi taha ‘oku tau ma’u-‘OFA!
KE HOKO ATU-
Leave a comment