
‘Ilo’i pea manatu’i ko e ngaahi ‘aho ‘o e uike ‘oku ‘ikai tupukoso pe, ko ha taimi, ko ha fakalakalaka toputapu, ko ha fetalanoa’aki mo’ui ‘i he vaha’a ‘o e “Laumalie”, Taimi, mo ho Laumalie.
Faka’osi ‘o e “Siakale Toputapu ‘o e Taimi, ‘Ataa, Laumalie, mo hotau Laumalie’!
‘Oku lelei ‘a e me’a kotoa pe ‘i hotau “Laumalie”!
‘Oiaue, koe’uhi ko e naunau mo e faka’ei’eiki ‘o e hopo hake ‘a e “La’aa” ‘oku tau fehokotaki mo ia ‘i he’ene ‘omi ‘a e mo’ui ki he’etau mo’ui mo ‘ai ‘a e me’a kotoa pe ke kakato mo kakato. ‘E lava ke angavaivai mo ‘ofa ‘a e Sapate. ‘E lava ke takatakai’i kitautolu ‘e he Sapate ‘i he mafana mo ‘omi kiate kitautolu ‘a e melino. ‘Oku ‘ikai ‘uhinga ‘a e Sapate ia ke tau feinga ke tau a’usia ‘a e tu’unga ‘oku tau ‘i ai koe’uhi he ‘oku tau “fe’unga”. ‘Oku tau maama fe’unga. ‘Oku fe’unga ‘etau ‘ofa! ‘Oku tau manava’ofa fe’unga! ‘Oku tau faka’ofo’ofa mo faka’ofo’ofa fe’unga! Ko e Sapate ko e ‘aho ia ‘oku tau ma’u ai ‘a e faingamalie ke tau manatu’i pe ko hai kitautolu pea mo e ‘uhinga ‘o e hoko ko kitautolu mo fakahaa’i hotau tu’unga faka-‘Otua makehe ki he fa’ahinga ‘o e tangata. ‘Oku ‘omi ‘e he Sapate ha ivi toetu’u ki he’etau mo’ui faka’aho. ‘Oku ma’u ‘e he Sapate ‘a e feitu’u ‘oku ne faka’ata kitautolu ke tau fakataha’i ‘a e me’a ‘oku ‘uhingamalie mo mahu’inga kiate kitautolu pea mo kitautolu mei he me’a kuo tau mo’ui ai ‘i he lolotonga ‘o e uike. ‘Oku ‘omi ‘e he Sapate ‘a e faingamalie ke tau foki ai ki he “Tupu’anga” na’e fakatupu kitautolu mei ai.
Ko e Sapate ko e ‘aho ia ‘o e uike ‘e lava ke tau foki ai ki he “‘Afio’anga” koe’uhi he ‘oku tau mo’ui ‘i he “lolotonga” ‘o ‘ikai ha toe veiveiua pe veiveiua.
Ko e Sapate ‘a e ‘aho ‘o e uike ‘e lava ke tau toe fakafoki mai ai ‘a e me’a kuo ‘osi ‘i he’etau mo’ui.
Ko e Sapate ko e ‘aho ia ‘e lava ke tau toe fetu’utaki ai mo e famili, kolo, mo kitautolu ‘o e “Laumalie.”
Ko e Sapate ko e ‘aho ia ‘o e uike ‘e lava ke tau faka’ata ai ‘a e mama ke ne ue’i ‘a e me’a ‘oku mafasia ‘i hotau ‘atamai, loto, mo e laumalie.
Ko e Sapate ko e faka’osinga ia ‘o e uike, pea ‘oku hanga ‘e he longomo’ui ‘o ‘ikai ha faingata’a pe tomu’a fakakaukau ‘o teuteu’i kitautolu ke tau hu atu ki he uike ka hoko mo ha ‘ilo’i ‘e tokanga’i kitautolu pea ‘e faitapuekina kitautolu. ‘Oku ne fokotu’u ‘a e tu’unga ki he’etau fakalakalaka faka’aho mo e fakalahi ‘o e vibrational. ‘E hoku ngaahi kaungame’a, ma’u ‘a e Sapate pea tuku ke ne fakafonu koe ‘o hange ko e hahau ‘o e pongipongi mo e mafana ‘o e hopo hake ‘a e “La’aa”!
Manatu’i: KUO pau ke tau faka’apa’apa’i ‘a e ‘aho takitaha ‘i he taumu’a mo ‘ilo’i ‘oku ‘i ai hono ivi fakalaumalie makehe ‘i he ‘aho takitaha.
‘Oku fakaafe’i kitautolu ‘e he Monite ke tau ongo’i mo kamata fakalelei.
‘Oku ui kitautolu ‘e he Tusite ke tau ngaue ‘i he loto-to’a.
‘Oku kole mai ‘a e Pulelulu ke tau fakafanongo tokanga mo fetu’utaki fakapotopoto mo fa’a ‘ilo’ilo.
‘Oku fakalahi kitautolu ‘e he Tu’apulelulu ki he tupulaki, mo’oni, mo e anga’ofa.
‘Oku ako’i kitautolu ‘e he Falaite ‘a e ‘ofa, uouangataha, mo e fehokotaki.
‘Oku ‘omi ‘e he Tokonaki ‘a e malolo, fakakaukau, mo e fakataha.
‘Oku fakafoki kitautolu ‘e he Sapate ki he mama, kakato, mo e fakafo’ou.
Leave a comment